Finansijska kriza negativno je uticala na tržište osiguranja, koje je u prvoj polovini godine karakterisalo smanjenje premije, otežana naplata i manji broj novopotpisanih polisa, saopšteno je iz Vlade. U Analizi ekonomske politike za prvo polugodište navodi se da je u tom periodu pala profitabilnost i ukupan potencijal sektora osiguranja. Prema preliminarnim podacima Agencije za nadzor osiguranja ostvarena bruto premija osiguranja u maju je iznosila 4,8 miliona EUR. Neživotna osiguranja iznosila su 4,2 miliona, a životna samo 594 hiljade EUR. U strukturi bruto premije najveće učešće ima Lovćen osiguranje, 51,65 odsto, zatim Sava Montenegro, 18,4 odsto, Uniqa neživotno osiguranje 9,4 odsto i Delta Generali, 8,36 odsto. U prvoj polovini godine u Crnoj Gori poslovalo deset osiguravajućih društava. Ukupan kapital osiguravajućih kuća u Crnoj Gori je u privatnom vlasništvu, s pretežnim stranim kapitalom i dalje dominantnom pozicijom Lovćen osiguranja, čiji je većinski vlasnik Triglav...
Finansijska kriza negativno je uticala na tržište osiguranja, koje je u prvoj polovini godine karakterisalo smanjenje premije, otežana naplata i manji broj novopotpisanih polisa, saopšteno je iz Vlade. U Analizi ekonomske politike za prvo polugodište navodi se da je u tom periodu pala profitabilnost i ukupan potencijal sektora osiguranja.
Prema preliminarnim podacima Agencije za nadzor osiguranja ostvarena bruto premija osiguranja u maju je iznosila 4,8 miliona EUR. Neživotna osiguranja iznosila su 4,2 miliona, a životna samo 594 hiljade EUR.
„U strukturi bruto premije najveće učešće ima Lovćen osiguranje, 51,65 odsto, zatim Sava Montenegro, 18,4 odsto, Uniqa neživotno osiguranje 9,4 odsto i Delta Generali, 8,36 odsto“, navodi se u dokumentu.
U prvoj polovini godine u Crnoj Gori poslovalo deset osiguravajućih društava.
„Ukupan kapital osiguravajućih kuća u Crnoj Gori je u privatnom vlasništvu, s pretežnim stranim kapitalom i dalje dominantnom pozicijom Lovćen osiguranja, čiji je većinski vlasnik Triglav“, ocijenili su iz Vlade.
Drugi segment nebankarskog sektora, berzansko tržište, u prvoj polovini godine karakterisala su oscilatorna kretanja mjesečnih berzanskih indeksa i obima prometa.
„Niska likvidnost djelovala je na smanjenje interesovanja za nove investicije i povećanje rizika ulaganja, kao i na značajan pad imovine investicionih fondova“, smatraju u Vladi.
Prema podacima iz dokumenta, u prvoj polovini godine na crnogorskim berzama ostvaren je ukupan promet od 32,4 miliona EUR, što je čak 81 odsto manje u odnosu na uporedni period. U prvoj polovini godine slabili su i indeksi, u odnosu na kraj prošle.
„Indeks Moste izgubio je četvrtinu vrijednosti u odnosu na kraj prethodne godine, NEX20 je pao 10,5 odsto, a NEXPIF 6,4 odsto“, precizirali su iz Vlade.
Oni su naveli da je tržišna kapitalizacija u maju, kao pokazatelj vrijednosti preduzeća koje se kotiraju na berzi, iznosila 2,5 milijardi EUR, odnosno sedam odsto manje u odnosu na kraj prošle godine.
U Vladi očekuju da će nakon integracije berzi crnogorsko tržište kapitala postati dio međunarodnog finansijskog, čime će biti omogućena povezanost i lakša dostupnost investitorima.
„To će uticati i na dinamičniji razvoj ovog tržišta i povećanje njegove likvidnosti“, zaključili su u Vladi.